---------------------
Ako me nosiš na duši

Ko fina prašina u oku
sitan kamen na dnu cipele
ko fitilj zarobljen u vosku
mislim na tebe
da mogu smrvio bih kamen
i svu bi tugu oči same isprale
a niti vezane za plamen
moraju da sagore

Ako me nosiš na duši
i nemaš s kime sagraditi dom
ako me nosiš na duši
vjeruj, mila, briga me za to

Ljubim druge, a ne osjećam
i svaki dodir mi je
ko da ustajem
na nogu što mi je utrnula
bez ljubavi, nadanja, bez tebe, ne ide
---------------------
Tebe nisam bio vrijedan

Priznaj, ja nisam bio bogzna što
prema tebi ni pravedan ni blag
priznaj, koliko truda uzalud
da u meni prepoznaš
svoje ljubavi bar trag

Dal’ bi te rastužio
kad rekao bih da
nije te zaslužio
čovjek k'o ja, kao ja

Dal’ bi te rastužio
kad rekao bih da
tebe nisam bio vrijedan
nisam ja

Bože, noć mi nosi kajanje
a ja sam preslab
da ponesem taj križ
za nas oboje, za nas

Za tebe i mene…
---------------------
Suviše sam njen

S bezbroj nepoznatih boja
vrijeme crta bore na licu mom
ko brod zaboravljen od mora
Bože lud sam za njom

I sve je tako kako treba
sve na svome mjestu
isto je ko prije
samo fali ljubav njena
da me vrati bar na tren

Bože suviše sam njen
o, Bože, suviše sam njen
dođoh da te zamolim
daj mi da je ne volim
bar na tren

Bol je stvorena od nota
i zato noćas neću pjevati o njoj
nisam grana s bezbroj kora
Bože lud sam za njom
---------------------
Činim pravu stvar

Možda i dogodi se čudo
i onda uspijem prešutjeti
teške riječi i sve grubo
sve što ljudi govore
kad se više ne vole


Možda se jednom rodi nada
i onda uspijem ti priznati
da si najbolja do sada
da sa tobom nijedna
ne može se mjeriti
nema pravila ne
tu nema pameti
kad nastupi tišina
mi smo dvoje ljudi
što se ne mogu razumjeti

I činim pravu stvar
ne spominjem te ja
jezik pregrizem da ne bih opsovao
da ne bih opsovao
ovaj život što ga
dijelim na pola
i kada poželim te ja
jezik pregrizem da ne bih opsovao
da ne bih opsovao
ovaj život što ga
dijelim na pola

Što je moje, što je tvoje
ja tako ne mogu razmišljati
sve smo gradili u dvoje
i sve iz temelja
sad ćemo podijeliti
kome noć, a kome dan
ne, tu nema pameti
kad nastupi tišina
mi smo dvoje ljudi
što se ne mogu razumjeti
---------------------
Zlatne godine

Noć bez zvijezda
gradovi bez imena
i moja sjećanja
tragovi kočenja na cestama
što vode do neba

A bio sam na kraju svijeta sam
bez tebe korak do dna
sam protiv svih na kraju vremena
a gdje si ostala ti

Zlatne godine i duge sjene
pomoli se za naše vrijeme
jednu svijeću ljubavi
zapali za mene

Hladna kiša moje noći umiva
tvojim suzama
nije život posuo sa ružama
sva moja sjećanja
---------------------
Oslobodi me (ako znaš o čemu govorim)

Ovako počinje... ja ću te pokušat zamrzit
I neko vrijeme ću se budit kraj tvoje kopije
Ovako počinje ova nada koju trpim
U sebi rašiveno krpim i očekujem

Oslobodi me, ako znaš o čemu govorim
Tvoja me snaga vrijeđa
Taj pogled s visoka
Skini mi to sa leđa
To da si bolja

Tvoja me snaga vrijeđa
I taj pogled s visoka ja ne zavrijeđujem
Skini mi to sa leđa
Taj kamen da si bolja bez mene
Da si bolja

Ja ću te pokušat zamrzit
I neko vrijeme ću se budit kraj tvoje kopije
Oslobodi me

Tvoja me snaga vrijeđa
Taj pogled s visoka ne zavrijeđujem
Za koga se tako mijenjaš?
Za ljude do sebe koje jedva poznaješ?
---------------------
Dvije duše

Previše sam grešan
da bih bistrom vodom ruke umio
da sakrio bih lice
pred tvojim okom što me bodrilo

I mislit ću na tebe
onda kad mi svane sudnji dan
i mislit ću na ljubav
koje nikad nisam bio dostojan
nisam bio dostojan ...

Ni ove dvije duše
što nam je Bog povjerio, povjerio
mjesto da se ljube
ja sam i to iznevjerio

I izdao sam te
i izdala si me
i bolje nismo mi zaslužili
ni ove dvije duše
što nam je Bog povjerio

I koliko sam blesav
toliko sam spreman gubiti
nauči se od mene
to što nikad ne smiješ postati
---------------------
Ozdravi mi ti

Ja ti donosim smijeh
na napuklim usnama
dug sam prešao put
da ga dijelimo napola

Pa se spuštam na pod
kraj tvojega jastuka
a ti mi želju pokaži
da ustat ćeš ko nekada

Samo ozdravi mi ti
to je sve što sam od neba tražio
i svaki korak tvoj što ga napraviš
ja bih usnama nagradio

Samo ozdravi mi ti
to je sve što sam od neba tražio
i svaki osmijeh tvoj što mi pokloniš
kao zastavu bih razvio
samo ozdravi mi ti

Ja ću čekati na tebe
kada ustaneš i kada kreneš
želim vidjeti tvoj smijeh
i želim da se ponosim sa tobom

I želim se pomoliti sa tobom
kad prepoznaš pobjedu u sebi
i pobjedu u meni
i kad ozdraviš mi ti
---------------------
Ovo mi je škola

Ovo mi je škola
i drugi puta ću pametnije
jer fališ mi do bola
i znam da bit će još i bolnije

Jer svaka ljubav nova
ruši vjeru u tebe
ovo mi je škola
i drugi puta ću pametnije

Koje su to riječi
što su meni sišle s usana
ne poznajem ni jednu
što bi kazni ovoj bila jednaka

Jer su osveta i ponos
dvije sestre blizanke, rođene u ponoć,
jedna malo prije, druga kasnije

Ako ikad vratim vjeru u tebe
i onda lažna nada nikne za mene

Na poljima od snova
ne pušta se korijenje
ovo mi je škola
i drugi puta ću pametnije
---------------------
Vrime da se pomirim sa svitom


Među ljudima za koje ne pitam
odavno netko postoji
kome ne praštam
a trebao bih

Otkad stavljam križ
kraj njenog imena
vodi me bis kroz godine
a jedva se sićan zbog čega je

Već je vrime da se pomirim sa svitom
tiho k'o da zaronim na dah
u svemu sad mogu naći nešto lipo
i reći živote dobar ti dan

Na te grane ja više ne smi'm past'
na njenu dušu prišiti
sve što nismo dospili
koliko krivih riči pobigne kroz zube
a k'o će ih stić'
ka i perje bačeno u vitar
ne mo'š pokupit'

Al' učim se kupit'

Među ljudima o tome ne pričam
al' znaju mi s lica čitati
kome ne praštam
a trebao bih
---------------------
Ne odustajem

Ljubav će znati
da mi jednoga dana
stavi pod nos
i da mi u glavu vrati
sve što propustio sam s njom

Radim na tome
da se ludilo moje
ne istrči van
pa da se brukam pred njome
kad mogu spasit'
što se spasit da

Ja ne odustajem

Io vado avanti
perche l'amore vero
non muore mai
noi mai staremo distanti
e questa ferita si chiudera'
io non rinuncio a lei
non smetto, no, la vorei qui
non rinuncio a lei
io voglio lei,
la voglio qui

Ja ne odustajem
jedino s njom sebe vidim
ja ne odustajem
od one za koju živim
ne, ne odustajem

Lei e' da vero tutto
quello che ho
lei e'la sola che io
voglio e che sempre vorrei
adesso e sempre l'amore resiste
non vivo senza di lei

I ne smijem stati

Noi mai saremo distanti

I ne odustajem
jedino s njom sebe vidim
ne odustajem
od one za koju živim

Io non rinuncio a lei
perche io non, non vivo cosi
io non rinuncio
a lei, lei tornera', l'asspeto qui
io non rinuncio a lei

Za koju živim
ne odustajem

Non rinuncio a lei,
l'asspetto qui
non rinuncio a lei

Ne odustajem
ja ne odustajem

Non rinuncio a lei
non rinuncio a lei

Ja ne odustajem
ne smijem stati

Non rinuncio a lei

I ne smijem stati

L'asspetto qui

Za koju živim
---------------------
Nepobjediva

Do njenog golog ramena
samo dva su koraka
a ja ih napraviti ne smijem
s prvim pogazit ću riječ
a za drugi sad je kasno već
jer joj opet pišem pjesme

I ne znam kako razum može
ljubavi odoljeti
imat dušu a ljepotu njenu
ne zavoljeti
to je tajna koju čuvam
koja me je vodila
da je ljubav moja nepobjediva

Nosim miris kože njene
ispod svoga tjemena
ko da niče rajsko voće
bez zrna sjemena

To je tajna koju čuvam
koja me je vodila
da je ljubav moja nepobjediva

Njen je korak kao korak
vojske što pobjeđuje
tako sama u ljepoti mene
ne primjećuje
ja držim se po strani
da se ne bi prenula
i da ne bi stala ta čarolija

Kao proljeće što nama dolijeće
o našim dušama ljudi ispričat će
da mi je jedina
i da je ljubav moja nepobjediva
---------------------
Posoljeni zrak i razlivena tinta

Ponekad sam pijan, do uha nasmijan
i duša mi je otvorena knjiga
moje nebo je posoljeni zrak
a moje more razlivena tinta
kome biti zahvalan, živote moj

Krenem obalom koju dobro znam
samo dva minuta pješice do luke
gdje se djeca igraju, pred nama skrivaju
kriju iglom izbodene ruke

Pa opsujem da ne mogu prostije
mada odavno sam pobjego iz geta
i mjesec iznad nas ima okus hostije
a cesta miris izgubljenog svijeta

Moje nebo sad je posoljeni zrak
a moje more razlivena tinta
zato pjevam da ne pojede me mrak
jer da nisam ovo
ja bih bio biljka
kome biti zahvalan, grade moj

Ponekad sam pijan, do uha nasmijan
i život mi je otvorena priča
ja se često spotaknem,
al' se uvijek dočekam
ja sam čovjek koji nema briga
kome biti zahvalan, grade moj
---------------------

**iz dana u dan**

31.08.2008., nedjelja

30.08.2008. Rovinj - Gibonni

subota.. treba se negdje izac, a nema boljeg nego na Gibonnijev koncert, koji je zasigurno obiljezio ovu Rovinjsku noc..
za sve one koji nisu bili u mogucnosti doc, evo slike..
(kliknite na sliku za uvecanje)












































wave pozdrav wave

- 20:58 - Komentari (7) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< kolovoz, 2008  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


iz dana u dan (elemental)











ovoliko vas je bilo


JA UKRATKO:
-sara
-07.02.1990.
-pula
-studentica =))
-uljanik, santos, monvi
---------------------
msn:
girl90.4@hotmail.com
---------------------